Treća knjiga u Velikoj biblioteci filosofije Kosmos izdavaštva je – Životi i mišljenja istaknutih filosofa.
Prenosim kratak prateći tekst koji sam napisao za ovo izdanje.
NAPOMENE UZ NOVO IZDANJE
Knjiga Životi i mišljenja istaknutih filosofa Diogena Laerćanina spada među ona dela koja će trajno privlačiti nove generacije čitalaca, i koja će među njima, ili barem nekima od njih, izazivati snažnu želju za filosofijom, onako kako je to bilo sa potpisnikom ovog teksta, koji je kao sasvim mlad čovek na zidovima svoje sobe držao ispisane listove sa izrekama starih grčkih filosofa – od kojih se pouzdano seća po jedne Protagorine i Epikurove. Njih je izvukao iz Laerćanina, kojeg je čitao stalno iznova, sa strašću za koju smo sposobni samo u mladosti. Kasnije je, na fakultetu, taj mladić saznao da su doksografi nepouzdani, da su sve te anegdote o starim filosofima prenete iz druge ili treće ruke, da mnoge od njih i nisu autentične, kao i to da tamo zabeležene misli i izreke treba propuštati kroz brojne kritičke filtere.
A opet, uz svo to znanje, Diogen Laerćanin ostaje zanimljiv, poželjan i potreban, možda manje kao izvor poznavanja stare filosofije, a više kao podsticaj na filosofiranje. Ukoliko i ovo, novo izdanje Života i mišljenja istaknutih filosofa u Velikoj biblioteci filosofije Kosmos izdavaštva, bar nekog od svojih čitalaca podstakne na ozbiljniji i trajniji ulazak u filosofiju, to će u potpunosti opravdati sav uloženi trud u njegovu pripremu.
Poznavanje Laerćaninovog teksta i njegovih izvora zaokruženo je još u devetnaestom veku, i o tome svedoči instruktivan predgovor Branka Bošnjaka. Razumevanju teksta znatno doprinose prevodiočeve beleške, date u obliku fusnota i endnota, koje često iskoračuju iz strogog okvira pomoćne aparature i postaju neka vrsta kulturološkog komentara. Danas, kada je opšti obrazovni nivo, a posebno u oblastima koje tradicionalno pripadaju humanistici, vidno opao u odnosu na onaj od pre nekoliko decenija, ovakvi komentari su smisleni i potrebni. Humanistika je u celom svetu oblik znanja u defanzivi, a knjige kao što su Životi i mišljenja istaknutih filosofa mogu da budu uporišne tačke odbrane i očuvanja humanističke obrazovanosti.
